Jadransko more sadrži više od 1,246 otoka i otočića. Taj broj uključuje otoke, otočiće i hridi svih veličina, uključujući i one koje se vide samo za oseke.
Obavezno posjetite Nacionalni park Kornati jedno od najljepših akvatorija za jedrenje.
Jedriličare najviše oduševljavaju manji otoci romantičnim ugođajem, opuštenim načinom života u mirnoći i ljepoti. U mnogim otočkim gradićima oduševit će vas prekrasna arhitektura i ugođaj, antički spomenici, umjetnost u kamenu, drvu, na platnu i starim pergamenama.
Najveći hrvatski otoci su Cres i Krk, a najviši hrvatski otok je Brač, čiji najviši vrh doseže 780 metara iznad morske razine. Otoke Cres i susjedni Lošinj dijeli samo uski plovni kanal prokopan u doba antike, izvorni jedinstveni otok bio je poznat Grcima kao Apsyrtides.
Od svih hrvatskih otoka njih 67 je naseljeno. Najveći među njima su Cres, Krk i Korčula. Otoci Plavnik, Kornati, Galun i Prvić su posebne turističke destinacije koje nude prirodu netaknutu ljudskom rukom.
Hrvatska nudi idealne uvjete za jedrenje. Na hrvatskom Jadranu možete uživati u blagoj mediteranskoj klimi. Karakteriziraju je vruća ljeta, mnogo sunčanih dana, i blage i kišovite zime. Najtopliji su mjeseci srpanj i kolovoz, kada je temperatura zraka između 25° C i 35° C, a temperatura mora i do 28° C. Ljeti je kiša vrlo rijetka. Hrvatski Jadran u prosjeku ima 2,400 do 2,800 sunčanih sati godišnje, i kao takav jedna je od najsunčanijih obala na svijetu.
U sjeverozapadnom dijelu Jadransko more je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m), a na jugu mnogo dublje (u Južnojadranskoj zavali preko 1200 m).
Temperatura jadranskog mora kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka. Morske struje su slabog intenziteta, uz istočnu, hrvatsku obalu, su tople, a uz zapadnu talijansku su hladne.
Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su bura koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i jugo koje puše iz pravca jugoistoka.
Bura uobičajeno traje tri dana i karakteristično je da puše "na refule", tj. na mahove i osobito je jaka u podvelebitskom kanalu na području Senja, no i u Bakru dosiže i do 180 km/h.
Jugo uzrokuje valove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam nevera koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni neverini (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.
Promatramo li ružu vjetrova u našem priobalju možemo naći sljedeće vjetrove:
Vremenska prognoza za Jadran
Obalne radio stanice emitiraju dnevne vremenske prognoze za 12 i 24 sata, na hrvatskom i engleskom jeziku:
UTC - universal time coordinating (= GMT, Greenwich Mean Time)
Stalna vremenska prognoza na VHF prijemnicima
Vremensko izvješće i upozorenja za pomorce na svojim VHF kanalima neprestano odašilju i lučke kapetanije, a podaci se ažuriraju 4 puta dnevno.
Prognoza je na kanalima: